Oct 30, 2023

find

find je Linux komanda koja se koristi za pretragu fajlova i direktorijuma u sistemu na osnovu različitih kriterijuma kao što su ime fajla, veličina, vlasnik, datum modifikacije i drugi atributi. find komanda je veoma moćan alat za traženje fajlova i omogućava složene pretrage. Evo osnovne strukture find komande i nekoliko primera:

Osnovna struktura find komande:

find [putanja] [opcije] [akcija]
  • putanja: Specificira mesto odakle želite da započnete pretragu. Ako nije navedena, pretraga će početi od trenutnog direktorijuma.
  • opcije: Specificiraju različite opcije i kriterijume pretrage.
  • akcija: Specificira akciju koja će se preduzeti nad pronađenim fajlovima, na primer, prikazivanje, brisanje itd.

Neki od najčešće korišćenih opcija za find su:

  • -name: Ova opcija se koristi za pretragu fajlova po imenu.
  • -type: Ova opcija se koristi za filtriranje fajlova po tipu, na primer, direktorijumima (d) ili običnim fajlovima (f).
  • -size: Ova opcija se koristi za pretragu fajlova po veličini.
  • -user: Ova opcija se koristi za pretragu fajlova po vlasniku.

Primeri korišćenja find:

  1. Pronalaženje svih fajlova sa određenim imenom u trenutnom direktorijumu:
find . -name "dokument.txt"

Ova komanda će pronaći sve fajlove sa imenom "dokument.txt" u trenutnom direktorijumu i njegovim potdirektorijumima.

  1. Pronalaženje svih direktorijuma većih od 100MB u /home direktorijumu:
find /home -type d -size +100M

Ova komanda će pronaći sve direktorijume u /home direktorijumu koji zauzimaju više od 100 megabajta.

  1. Pronalaženje svih .jpg fajlova u korisnikovom home direktorijumu:
find ~/ -name "*.jpg"

Ova komanda će pretražiti korisnikov home direktorijum i njegove potdirektorijume u potrazi za svim fajlovima sa ekstenzijom .jpg.

  1. Brisanje svih .bak fajlova starijih od 30 dana:
find /putanja/do/fajlova -name "*.bak" -mtime +30 -exec rm {} \;

Ova komanda će pronaći sve .bak fajlove u određenoj putanji koji su stariji od 30 dana i obrisati ih.

find komanda je veoma fleksibilna i koristi se za različite scenarije pretrage i manipulacije fajlovima i direktorijumima na Linux sistemu. Može vam pomoći da pronađete, filtrirate i izvršite različite akcije nad fajlovima u sistemu.

sudo

sudo je Linux komanda koja se koristi za izvršavanje drugih komandi sa privilegijama superkorisnika ili administratorskim privilegijama. Superkorisnik se često naziva "root" i ima najviše privilegije u sistemu, uključujući mogućnost izvršavanja sistema i upravljanja sistemskim resursima. Korišćenje sudo omogućava korisnicima da izvršavaju određene komande sa privilegijama roota bez potrebe da se prijave kao root korisnik. Evo osnovne strukture sudo komande i nekoliko primera:

Osnovna struktura sudo komande:

sudo komanda
  • komanda: Specificira komandu koju želite da izvršite sa administratorskim privilegijama.

Da biste koristili sudo, morate biti uključeni u grupu korisnika sa privilegijama sudo, obično nazvanu "sudoers" grupa. Članovi ove grupe mogu koristiti sudo za izvršavanje privilegovanih komandi.

Primeri korišćenja sudo:

  1. Prikazivanje sistemskih logova:
sudo cat /var/log/syslog

Ova komanda će koristiti sudo kako bi se pristupilo sistemu logova, koji obično zahtevaju administratorske privilegije.

  1. Instalacija softvera:
sudo apt-get install neki_softver

Ova komanda će koristiti sudo kako bi instalirala softver na sistemu. Većina operacija instalacije i konfiguracije softvera zahteva administratorske privilegije.

  1. Pristupanje direktorijumu koji zahteva privilegije:
sudo cd /var/www

Ova komanda će omogućiti ulazak u direktorijum "/var/www," koji obično zahteva administratorske privilegije za pristup.

  1. Ponovno pokretanje sistema:
sudo reboot

Ova komanda će koristiti sudo kako bi ponovo pokrenula ceo sistem. Ponovno pokretanje sistema obično zahteva administratorske privilegije.

sudo omogućava korisnicima izvršavanje privilegovanih operacija bez potrebe za prijavom kao root korisnik, čime se povećava bezbednost sistema i smanjuje rizik od grešaka. Međutim, treba biti pažljiv pri korišćenju sudo, jer privilegije root korisnika omogućavaju potpunu kontrolu nad sistemom, što znači da nepravilno korišćenje može prouzrokovati ozbiljne probleme.

su

Komanda su (Switch User) se koristi u Linux i Unix sistemima da biste promenili trenutnog korisnika na drugog korisnika ili postali superkorisnik (root), ukoliko imate odgovarajuće privilegije. Ova komanda vam omogućava da izvršavate komande kao drugi korisnik, uz odgovarajuće ovlašćenje. Evo osnovne strukture su komande i nekoliko primera:

Osnovna struktura su komande:

su [opcije] [korisnik]
  • opcije: Specificiraju različite opcije i ponašanje su komande.
  • korisnik: Specificira korisnika na čiji nalog želite da pređete.

Neki od najčešće korišćenih opcija za su su:

  • -: Ova opcija se koristi za potpuno promeniti okruženje na novo korisničko okruženje.
  • korisnik: Ovo je ime korisnika na čiji nalog želite da pređete. Ako se ne navede, podrazumeva se root korisnik.

Primeri korišćenja su:

  1. Prebacivanje na root korisnika:
su

Ova komanda će vas pitati za lozinku root korisnika i, ako je ispravna, promeniće vaš trenutni korisnički kontekst na root korisnika. Sada možete izvršavati komande kao root.

  1. Prebacivanje na određenog korisnika:
su korisnik

Ova komanda će vas prebaciti na korisnika čije ime ste naveli, uz odgovarajuće ovlašćenje. Ponovo ćete morati da unesete lozinku tog korisnika.

  1. Prebacivanje na root korisnika sa potpunim okruženjem:
su -

Ova komanda će promeniti vaše trenutno okruženje na potpuno okruženje root korisnika. Ovo može biti korisno kada želite da preuzmete potpunu kontrolu nad sistemom, uključujući i putanje okoline.

  1. Pozivanje određenog korisnika da izvrši komandu:
su -c "ls -l" korisnik

Ova komanda će omogućiti korisniku čije ime je navedeno (u ovom slučaju, "korisnik") da izvrši komandu "ls -l" sa svojim ovlašćenjima.

su komanda je korisna za prelazak na različite korisničke naloge i izvršavanje komandi sa odgovarajućim privilegijama. Važno je pažljivo koristiti ovu komandu, posebno prilikom prelaska na root nalog, jer se time dobijaju vrlo visoke privilegije koje mogu imati ozbiljne posledice ako se nepravilno koriste.